Advokatica Nina Kisić pridružuje nam se u live blogu sa komentarima dešavanja tokom izricanja presude Radovanu Karadžiću. Izricanje presude počinje u 14 sati ali će video prenos kasniti 30 minuta.
Preostaje nam još jedan sat do početka objave presude Žalbenog vijeća u predmetu Radovana Karadžića. Međutim, radi odluke da se javno emitovanje odgodi za 30 minuta, tek za sat i po ćemo komentarisati događaje iz same sudnice. Pretpostavlja se da je ova odluka o odgodi javnog emitovanja donesena nakon događaja sa Slobodanom Praljkom. Inače, javno emitovanje suđenja MKSJ je u pravilu bilo odgođeno 30 minuta, radi zaštite svjedoka sa mjerama zaštite i drugih povjerljivih materijala.
Sama presuda Žalbenog vijeća je najavljena 22.02.2019.godine za današnji dan u 14 sati, a sjednica Žalbenog vijeća je održana 23. i 24.03.2018.godine. Žalbe su izjavili i optuženi i Kancelarija tužioca. Zadnji podnesak u predmetu je uložio sam optuženi Karadžić i to 06.03.2019.godine, u kojem se zahvalio mnogim ljudima koji su pomagali timu odbrane tokom faze žalbe i to obično bez naknade. Optuženi je naveo da bez pomoći tih ljudi nikada ne bi mogao adekvatno prezentovati argumente.
Kada je riječ o dosadašnjoj praksi Žalbenog vijeća MKSJ, osim apsolutne promjene i preinake presuda sa osuđujućih na oslobađajuće u nekoliko predmeta (Perišić, Gotovina et al, Kupreškić, Orić), u principu nije dolazilo do nekih spektakularnih promjena u odnosu na odluku Sudskog vijeća.
Podsjetiću i da će presuda Žalbenog vijeća u predmetu Karadžić imati i značajan uticaj u suđenjima za ratne zločine pred sudovima u BiH, imajući u vidu odredbe Zakona o ustupanju i odredbu o utvrđenim (presuđenim) činjenicama. Nakon ove presude, činjenična utvrđenja prvostepene presude koja budu potvrđena presudom Žalbenog vijeća u predmetu Karadžić će moći biti korištena u suđenjima pred sudovima u BIH (ukoliko ispunjavaju sudskom praksom prihvaćene kriterije).
Jedan od žalbenih osnova optuženog Karadžića je bilo kontinuirano kršenje obaveze objelodanjivanja od strane Kancelarije tužioca, a tokom postupka (uključujući i žalbeni) je uloženo 108 zahtjeva za donošenje odluke o kršenju obaveze objelodanjivanja. Zadnja odluka po ovom pitanju je donesena 14.03.2016.godine. U nekoliko odluka je utvrđeno da je Kancelarija tužioca zaista prekršila obavezu objelodanjivanja, ali da to kršenje nije od značaja za postupak, jer se radilo o dokazima koji imaju malu dokaznu vrijednost, kao i da se radilo o kumulativnim dokazima. Napominjem da je u BiH posljedica kršenje obaveze objelodanjivanja (odnosno, u BiH onemogućavanja uvida u spis tužilaštva odbrani) ponovno pozivanje svjedoka (ako se radi o materijalu vezanom za neko svjedočenje i sl.).
Jedan od žalbenih osnova optuženog Karadžića je bio i navod da smatra da mu je prekršena pravo na samozastupanje, jer je Sudsko vijeće odlučilo da bi ga tokom ispitivanja prilikom njegovog svjedočenja morao ispitivati advokat. U BIH samozastupanje pred sudovima u predmetima ratnih zločina nije dopušteno, dok se pred MKSJ nekoliko optuženih samozastupalo - Slobodan Milošević, Zdravko Tolimir, Vojislav Šešelj i Radovan Karadžić.
21.12.2018.godine je optuženi Karadžić uložio zahtjev da se vijećanje započne ponovo, a nakon povlačenja sudije Merona iz žalbenog vijeća. Kancelarija tužioca je tražila da se vijećanje nastavi. Sama odluka o zamjeni sudija Žalbenog vijeća je donešena 27.09.2018.godine.
Tokom žalbenog postupka je optuženi Karadžić tražio uvođenje novih dokaza, svih vezanih za Srebrenicu.
Kao primjere bih istakla svjedočenje Stevena Meyera i Jamesa Gow, bivšeg eksperta MKSJ, koji je navodno saznao za informaciju da je optuženi Karadžić za ubistva u Srebrenici saznao tek poslije dvije sedmice od događaja.
U vezi sa ovim, istakla bih i odgovor Vlade SAD od 21.12.2018.godine na zahtjev optuženog Karadžića od 03.12.2018.godine za obavezujući nalog SAD za dostavu svih telegrama i izvještaja NSA i CIA koji se tiču onoga što je optuženi Karadžić govorio ili mu je pripisano u periodu od 09.07.1995.-31.07.1995.godine.
SAD su u svom odgovoru navele da se radi o ponovljenom zahtjevu iz 2009.godine, kada su SAD u cijelosti sarađivale i predale veliki broj dokumenata koji se tiču Srebrenice.
Upravo je počelo izricanje presude Radovanu Karadžiću. Ulazi Sudsko vijeće. Registrar počinje prozivati stranke u postupku. Karadžić je obučen u crno odijelo sa bijelom košuljom. Upravo je nazvao dobar dan svima.
Sudija Joensen neće čitati čitavu presudu. U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda. Karadžić djeluje mirno dok sluša sudiju.